KOCKA, KOCKA, KOCKICA… spremna je reprezentacija

ZAIGRAJTE SA STILOM!

KOCKA vs. KVADRAT (AAA)

 

RAZGOVORNI  I NOVINARSKO – PUBLICISTIČKI FUNKCIONALNI STIL… vs. ZNANSTVENI FUNKCIONALNI STIL

Čim je započelo odbrojavanje dana do početka Svjetskog nogometnog prvenstva u Brazilu 2014. (dalje u tekstu SP 2014. – kako svi pišu ovu pokratu, iako bih ja navijala za oblik SNP), pala mi je na pamet stara dječja pjesma: Kocka do kocke, kockica… i tako dan za danom/pred kockastim ekranom (iz emisije Kocka, kocka, kockica, 1978. – 1992. RTV Beograd, s glumcem Branislavom Milićevićem, poznatijim kao Branko Kockica).

Druga asocijacija mi je bila: kocka je bačena (Alea iacta est, lat.) ili kocka je pala. Te se riječi, prema kasnijem Svetonijevu zapisu, pripisuju Juliju Cezaru. Započinjući napad, navodno ih je izrekao prelazeći rijeku Rubikon (49. pr. Kr.), upravo zbog toga jer više nije bilo povratka. Prijeći Rubikon i danas znači donijeti neku riskantnu odluku nakon koje nema povratka i koja se mora razriješiti događajima koji neizbježno slijede, a Hrvatska bar u nogometu zna što joj slijedi: utakmice i utakmice na SP-u 2014. (s nama ili bez nas kao natjecatelja/gledatelja u Brazilu).

Da nastavim sa Cezarom. Svetonije navodi kako je Cezar, odajući počast grčkom komediografu, ustvari, na grčkom rekao Menandrov stih:  Neka padne kocka (Alea iacta esto, a ne est), no kako bi se to, u  Hrvata, pred SP 2014. moglo shvatiti i kao poraz, a svakom samozvanom  p r a v o m Hrvatu zabranjena je takva i pomisao, a kamoli izjava, puštam dobrog starog Grka na miru.

Očito je Cezar (ili Menandar?) inspirirao i VIP pa na sve strane vidim njihovu reklamu: Lopta je bačena!  (Svijet, br. 36, srpanj 2014., godina III.; Glorija IN, Ženska revija Jutarnjeg lista, 7. lipnja 2014., br. 462., str. 17)

U spomenutoj Gloriji IN…, u članku Modna utakmica (Anele Martinović na 13 – 15 str.) piše podnaslov: Crveni i bijeli kvadrati te žuta i zelena boja natječu se i i izvan nogometnog terena…

Pomislila sam kako su počeli paziti da (geometrijske) likove ne nazivaju (geometrijskim) tijelima, no već u prvoj rečenici autorica, savim lijepo informativno (istina, bez potrebnih navodnika ili kurziva) izvlači i tijelo na sunce (ljetno vrijeme počinje J) pa čitam:

Crveni i bijeli kvadratići, popularne kockice, jedan su od najprepoznatljivijih navijačkih simbola – tako barem tvrdi britanski magazin Telegraph1 koji je dres hrvatske nogometne reprezentacije svrstao među najljepše na ovogodišnjem SP-u.

Nadalje, u istom časopisu tijelo je već sasvim prekrilo lik (svi s viškom kilograma pa i ja, naročito pred ljeto, suosjećaju) stoga slijedi naslov:

KOCKICE NA SVJETSKOJ PISTI: U KOLEKCIJI PROLJEĆE – LJETO 2014. ISKORISTILA IH JE… KREATIVNA DIZAJNERICA…

U Jutarnjem listu, 8. 6. 2014., br. 5698, str. 67 novinar Vlado Vurušić Kockaste piše pod navodnicima, no malim slovom (valjda to ne smatra nadimkom kao ni ‘vatrene’ koje piše na isti način, malim slovom i među polunavodnicima):

…pod vodstvom trenera svih trenera Ćire Blaževića ‘kockasti’ su…

(Pišem polunavodnike jer je tekst u kurzivu)

RTL Danas, 7. 6. 2014. otkriva, nekima valjda važnu, informaciju da je Sammira obitelj prvi put vidjela u kockastom dresu.

Na netu vidim da je i 24sata.hr spominjao Kockaste. Ovdje su pod navodnicima:

6. pro 2013. … ‘Kockasti’ su izvukli skupinu A s Brazilom, … (ja opet , iz spomenutog razloga, pišem polunavodnike) Hrvatska otvara Mundijal ’14. protiv Brazilaca u Sao Paulu …

www.24sata.hr/…/svijet-u-iscekivanju-zdrijeba-za-sp-koga-ce-izvuci-hrv… (9. 6. 2014.)

Iako većina itekako zna da je i bilježnica na kvadratiće, a ne kocke, govori se bilježnica na kocke. Nekad je većina govorila još kraće „teka“ (meni je, u ime jezične nostalgije, baš drago kad od jednog dragog kolege to čujem i dan-danas).

 

Hrvatski jezični portal (http://hjp.znanje.hr) navodi uz treće značenje riječi kocka normativnu odrednicu razgovorno:

3. razg. kvadrat [teka s kockama]

 

Zbog  tzv. jezične ekonomičnosti radije govorimo (i pišemo) kraću riječ kockasti umjesto duže, teže izgovorive riječi kvadratičasti.

U školi su zadnji dani nastave. Prof. matematike pita Ivicu eliminacijsko pitanje (za dva ili ide na popravni ispit): Koje geometrijsko tijelo je najsavršenije?

Ivica, d a k a k o, zbog Kockastih blebne: Kocka! i ne gine mu popravni.

(Za one kojima je kocka već skoro sve znanje popila, točan je odgovor: Kugla – prema Pitagorejskoj školi. Kako s kockom nema šale, da je tako do danas provjerila sam kod One Koja Sve Zna, kolegice Z. Zrinski, prof. mat. i fizike)

Razgovor Ivice s učiteljicom sam izmislila uime kocke! (da ne biste mislili da ima veze s programom RTL kockica, gdje to tijelo, u stankama emitiranja, uvijek skače i skače)

Kako se čini da su među Kockastim većina vjernici, citiram i Bibliju (Stari i Novi zavjet; tek da se vidi da je i tu kocka prisutna, a stručna tumačenja potražite sami:   

U krilo plašta baca se kocka, ali je od Jahve svaka odluka.

(Mudre izreke, II. Velika Salomonova zbirka izreka, 16.33)

Tada im podijeliše kocke. Kocka pade na Matiju, i on bi pribrojen Jedanaestorici apostola.

(Djela apostolska, 1.26)

 

Čitam intervju sa Simonom Kuperom, kako autorica članka, Ana Muhar kaže: autorom najvažnije knjige o nogometu u 21. st. Riječ je o knjizi Soccernomics (Nogomet i ekonomija, u slobodnom prijevodu kolegice N. Jurišić, prof. eng. i tal.):

…Da imam samo jedan euro za ulaganje u kladionicu, stavio bih ga na Brazil. No, treba imati na umu da je kod Svjetskog prvenstva teško išta predvidjeti jer samo sedam utakmica može donijeti timu pobjedu. Dakle, ako jedan tim ima puno sreće, može daleko dogurati. Favoriti često gube na Svjetskom prvenstvu… (Tjedni prilog Jutarnjeg lista, Magazin, 7. 6. 2014., god. XV, br. 804)

Hmm!, skoro i meni dođe da se kladim, dakako, na Hrvatsku, tj. Kockaste  (zbog rodoljublja ili obično lošeg raspolaganja novcem) kad bih imala jedan euro, uopće, no onda sam se prisjetila da se ja ne kockam. Samo katkad bockam. Nemojte pomisliti nešto loše; šijem (v. dolje pjesmu Kockarnica).

Iako bi nogometni znalci sigurno rekli da je nerealno očekivati da će se Kockasti vratiti kao pobjednici, meni je drago o tom sanjati ili bar o nizu pobjeda, zbog vala radosti koje zbog svake pobjede naše reprezentacije zapljusne sve one koji o moru mogu samo sanjati. Ako pogledate oko nas, veseliji su već i auti. Kako se auto ne bi veselio kad se s obje strane okiti kockastim zastavama, a retrovizor dobije kockastu navlakicu (ne navlakušu)!

Da se ja ipak vratim Cezaru, znamo da je on, nakon bačene kocke, uspio pobijediti u građanskom ratu.

Za one koji pomišljaju: Što  o v a  ženska trkelja? navodim s teleteksta Nove TV mišljenje upućenog muškarca:  Bivši hrvatski izbornik Slaven Bilić uvjeren je da Hrvatska može pomrsiti planove Brazilu… Nadam se da ne govori o nekim hrvatskim zločestim dečkima koji bi se mogli  p o i g r a t i  s  brazilskim.
Bolje da se ja držim jezika, da ne kažem za jezik; pogledajte za početak, što o kocki piše Hrvatski jezični portal (http://hjp.znanje.hr). Zanimljivo je, i jer navode, praslavensko porijeklo riječi:✧ prasl. *kostъka: košćica, v. kost (kocke su se izrađivale od kosti) kȍcka ž 〈G mn -cākā/-ī〉 1. a. mat. geometrijsko tijelo omeđeno sa šest sukladnih kvadrata; heksaedar, kub b. takvo tijelo kojem je svaki od kvadrata obilježen različitim brojem točkica ili brojevima (od 1 do 6), koristi se u društvenim igrama c. igra na sreću za izravan dobitak u novcu; hazard d. takvo tijelo koje služi za slaganje, gradnju čega (kuća, cesta, dječjih slagalica itd.) [Lego kocke] 2. donošenje kakve odluke izvlačenjem iz bubnja [pobjednik će biti odlučen kockom]; ždrijeb…staviti (sve) na kocku izložiti (sve) mogućnosti gubitka ili uništenja radi mogućeg uspjeha, riskirati;…kocka je pala na mene (njega itd.); na meni (njemu itd.) je red; kocka je bačena (+ pov.) odluka je pala, nema povratka♦ pr. (nadimačka ili prema zanimanju): Kȍckār (Sisak, Osijek), Kockárević (Vinkovci)

 

MALO O FUNKCIONALNIM STILOVIMA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA

Da bi se bolje razumjelo ovo pisanje o katkad mogućoj dvojbi u upotrebi riječi (imenica) kvadrat i kocka, donosim dio iz poglavlja Funkcionalni stilovi hrvatskoga standardnog jezika (375 – 390 str.) iz Gramatike… mojih dragih fakultetskih profesora : Silić, Josip; Pranjković, Ivo. 2007. Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta. Školska knjiga. Zagreb. Nemojte misliti da se u toj knjizi ne spominje kocka, tj. kockarska igra, v. 1565:1527. Standardni je… jezik polifunkcionalan (višefunkcionalan, moja napom.) …funkcionira na onoliko načina koliko je društvu… potrebno. Na jedan način… funkcionira u znanosti, na drugi u administraciji, na treći u novinarstvu i publicistici, na četvrti u umjetničkoj književnosti, na peti u svakodnevnom razgovoru. Te njegove funkcije nazivamo funkcionalnim stilovima, pa govorimo o znanstvenome funkcionalnom stilu, o administrativno-poslovnom funkcionalnm stilu, o novinarsko-publicističkom funkcionalnom stilu, o književno-umjetničkom funkcionalnom stilu i o razgovorno-funkcionalnom stilu. 1528. Svaki od tih funkcionalnih stilova ima svoja pravila… Vrlo se često ono što pripada jednom funkcionalnom stilu rabi u drugom funkcionalnom stilu, te se tako čine pogreške.

 

Znanstveni stil

1535. …  Kad govorimo o dekontekstualizaciji značenja, onda se to odnosi… na značenje imenica. Njihovo je značenje opće, pojmovno, dakle, apstraktno… Takve imenice… nazivamo termini (npr. kocka, dodajem ja).

1539. Znanstveni je funkcionalni stil… najotporniji prema drugim funkcionalnim stilovima. On teško dopušta da u nj uđu pojave iz drugih funkcionalnih stilova.

 

Novinarsko-publicistički stil  

1565. U svakome se funkcionalnom stilu pojavljuju ustaljeni izrazi po kojima se prepoznaju, pa tako i u novinarsko-publicističkom funkcionalnom stilu. Takve ustaljene izraze… nazivamo… u znanstvenom funkcionalnom stilu scijentizmi, u novinarsko-publicističkom funkcionalnom stilu žurnalizmi, a u razgovorno-funkcionalnom stilu kolokvijalizmi. Evo ih nekoliko u novinarsko-publicističkom funkcionalnom stilu:…kockarska igra…

 

Razgovorni stil

1587. Razgovorni je stil stil svakodnevne (najčešće usmene) komunikacije. Njegove su značajke: nepripremljenost, neslužbenost, neusiljenost i jednostavnost. Zato se njime komunicira neposredno…

1589. …Budući spontan, mnogo je manje podložan normama standardnog jezika. U njemu ima, više nego u drugim funkcionalnim stilovima, svih mogućih ‘izama’ – i barbarizama, i dijalektizama, i regionalizama (provincijalizama, lokalizama), i vulgarizama…

U aforizmu NOGOMETAŠ (napisanom još davne 1999.) koristim igru riječi temeljenu na žargonizmu, tj. vulgarizmu. Osjetljiviji neka mi ne zamjere. Iako su u vrijeme SP-a muškarci opsjednuti kockama i Kockastima, nadam se da nisu  c i j e p lj e n i  protiv oblina.

 

NOGOMETAŠ

Nije bitno koju će prasnut’,

glavno da je obla.

 

Koje NP me već inspiriralo na pisanje, većina zna već iz naslova sljedeće pjesme. Iz stilskih sam razloga koristila jedan od razgovornih izraza za stražnjicu pa mislim da nema potrebe za ispriku.

 

 

NOGOMETNO SVJETSKO PRVENSTVO ’06.

Na TV-u revija

badekostima

inspiriranih SP-om.

Na guzi dezen nogometne lopte.

V r l o   m a š t o v i t o  i   p o t i c a j n o!

Zar treba loptu pa da

netko primijeti ljepoticu

i onda, strah me i pomisliti,

lupi nogom u guzicu!?

Ili će se svi igrati golmana?

Kako ćete vidjeti u sljedećem tekstu, nisu muškarci jedini koji gledaju i kritiziraju nogometaše i nogomet.

 

 

PRIJENOS (NEŽIVO UŽIVO)

Gledam TV, vuuuče se

neki nogometaš.

Piše: UŽIVO.

Dobro da su to napisali

da ne pomislim da je mrtav.

1. 2. 2005.          

Sigurno ćete, konačno, bespogovorno vjerovati političarima kad kažu da se u Hrvatskoj rascvjetao bar jedan posao. Jedino kladionice rade svakim danom sve bolje. Da ne biste rekli zašto sam danas navalila na Cezara i kocku, dajem vam na ogled pjesmu pisanu 2009. god.

 

 

KOCKARNICA

Kocka je bačena (Cezar)

Stalno nam poručuju

da kockanje nije dobro,

izaziva ovisnost.

 

Ja ne idem u kockarnice.

Zar mi treba više kockanja

od svakodnevnog donošenja

odluka.

 

Cio život

samo je velika kockarnica;

već našim rođenjem

kocka je bačena.

 

I sad Ti ne voli kocku!?

U pjesmi koja slijedi sam spominjala samo kvadrate; kocku nisam spomenula jer moj neboder to, jednostavno, nije.

Važno je da se tzv. Kockasti, pokraj 3 994 408 3 stanovnika u Hrvatskoj, bez obzira na ostvarene rezultate, nikako ne bi trebali osjećati kao da su sami ili, možda, osamljeno!

 

 

MRSKE LI ARITMETIKE, MRSKE LI GEOMETRIJE

Kad odlazim s posla,

navečer autobusom,

moje oči postaju

svjetleći kvadrati

i pravokutnici

koji hipnotizirano bulje

(Tko kaže da su u hipnozi

potrebni koncentrični krugovi?)

u osvijetljene kvadratne i pravokutne prozore zgrada

pitajući se koliko u ovom betonu ima ljudi

poput mene koji se kao jedinka vraćaju

u prazan, neosvijeteljen kvadar.

Uh, mrska mi je ta aritmetika

koja se stalno vraća na jedan

i ta tupa geometrija

u kojoj je moguće da pravi kutevi moga stana,

unatoč oštroj boli

koju stvara oštrina misli,

postaju tupi.

Arambašić-Kopal, Dobrila, 2006. Konjska ljubav. VBZ. Zagreb.

 

I jedna zanimljivost da opsjednutost kockom ne bi bilo samo moja, naša. Iako svi znamo za znanstveno-fantastični film 2001.: Odiseja u svemiru, 1968., po istoimenoj knjizi Arthura C. Clarkea,  možda niste znali da je u početku, umjesto tajanstvenog monolita čiju funkciju u Mjesečevu krateru pokušava dokučiti grupa astronauta, redatelj Stanley Kubrick mislio upotrijebiti kocku, istina ne crvenu, već prozirnu. Pokazalo se da nisu mogli stvoriti neophodnu veličinu!? Nije lako s kockom, ha! rekao bi dobri stari Alf. Da bar tako bude i na SP-u 2014.

Sjetih se sad i one dječje brojalice koji prati crtež: Točka, točka, točkica, gotova je glavica. Bio kvadrat ili kocka, glavno da NAŠIM DEČKIMA glava, kao ni lopta, ne bude kockasta.

Sretno likovi naši, ili tijela (uh!?) naša, ups! Vaša!!!

Kako je meni glava već zaista kockasta, idem gledati, navijati za Kockaste, možda se kocka kockom izbija.

A za šećernu kocku na kraju, znate li kako točno kocku šećera opisuje Hrvatski jezični portal (http://hjp.znanje.hr): ∆kocka šećera komad šećera u obliku kvadra.

Ništa nije kako se čini ili kako se naziva!?

 

Još pjevušim dio pohrvaćene (poijekavljene) pjesme s početka teksta :

Kocka do kocke kockica

kroz prostor i kroz vrijeme,

i uvijek nova pitanja i uvijek nove teme.

 

Do sljedećeg puta dva kockasta3pozdrava. ■■

 

Dobrila Arambašić-Kopal, prof. hrvatskoga jezika i književnosti

 

  1. Kako nas nazivaju Englezi i ostali narodi, tj. kako su riješili zbrku kocka – kvadrat, molim vas potražite sami.
  2. Prema rezultatima Popisa stanovništva… u Republici Hrvatskoj 2011. objavljenom 2013. Ne znam ima li 4 290 612 ili 4 284 889 stanovnika (Oduzela sam stanovništvo do 6. god. iako bi trebalo oduzeti samo novorođenčad jer žene će koliko-toliko gledati, pogotovo ako žive s muškarcem, a nemaju drugi televizor). Ne snalazim se najbolje s Državnim zavodom za statistiku pa koga više zanima, neka pogleda www.dzs.hr.
  3. Malim slovom se piše jer je riječ o odnosnom pridjevu na -ski.

 Reprezentacija Hrvatske