Prevođenje utječe na gotovo svaki aspekt društva, politike i gospodarstva, ali koliko zaista znate o prevođenju? Iznenadili biste se koliko je tržište prevoditeljskih usluga raznovrsno i složeno– i veće nego što mislite. Evo nekoliko raširenih mitova i zabluda o prevođenju:
1. Prevođenje je mala, usko ograničena djelatnost. Godine 2020. tržište prevoditeljskih usluga procijenjeno je na 39,37 milijardi USD i predviđa se da će doseći 46,22 milijardi USD do 2028. godine, što predstavlja prosječnu godišnju stopu rasta od 2,07% od 2021. do 2028. godine. Najveći segment tržišta činilo je pisano prevođenje, zatim simultano/ konsekutivno prevođenje i lokalizacija softvera. Golemu većinu tih usluga pružaju male agencije – diljem svijeta ima ih više od 26000. One istodobno koordiniraju projekte na više jezika, koji često uključuju različite vrste datoteka, postupaka i tehnoloških alata. Za njih prevodi nekoliko stotina tisuća jezičnih profesionalaca diljem svijeta. Mnogi prevoditelji također imaju izravne klijente, ali većina njih radi za agencije.
2. Potreba za prevođenjem se smanjuje. Podaci organizacije Common Sense Advisory pokazuju da na globalnoj razini tržište ima ukupnu godišnju stopu rasta od 12,17%.
3. Većina prevoditelja prevodi knjige; većina usmenih prevoditelja radi u Ujedinjenim narodima. Književno prevođenje i konferencijsko prevođenje su dvije specijalizacije s najvećom vidljivošću, ali zapravo predstavljaju vrlo male segmente tržišta. Tko najviše troši na prevoditeljske usluge? Vojne agencije i organizacije za obranu troše najviše, a od komercijalnih djelatnosti, najveći dio klijenata dolazi iz proizvodnje, industrije softvera, zdravstva, prava i financija. Kao rezultat toga, prevoditelji se često specijaliziraju za određena područja – npr. financije, medicinu ili pravo. Posebna kategorija su i sudski tumači, koji rade službene ovjere raznih dokumenata, kojima jamče vjerodostojnost i istinitost prijevoda.
4. Bilo koji dvojezični govornik može biti prevoditelj. Sposobnost pisanja na materinjem jeziku ne čini osobu profesionalnim piscem. Sposobnost govorenja na materinjem jeziku ne čini osobu profesionalnim govornikom. Isto tako, sposobnost pisanja ili govorenja dva jezika ne znači da ta osoba može prevoditi i takve osobe ponekad ne uspijevaju položiti stručne ispite za prevoditelja. Zašto? Biti dvojezičan ne jamči da će osoba uspjeti prenijeti značenje iz jednog jezika i kulture na drugi bez negativnih učinaka. Većina prevoditelja ima široko i bogato obrazovanje, s diplomama i osposobljavanjem u prevođenju, lingvistici ili specijaliziranom području. Iako takvi certifikati nisu obvezni, svakako su široko priznati i poželjni.
5. Usmeni i pismeni prevoditelji rade istu stvar. Sveobuhvatan izraz koji se u javnosti koristi za jezične stručnjake je „prevoditelj“, ali postoje usmeni i pismeni prevoditelji čiji posao zahtjeva vrlo različite vještine. Pisano prevođenje odnosi se na pisani jezik, a usmeno na govorni jezik. Osim izvrsnih vještina pisanja, pismeni prevoditelji moraju biti vješti u korištenju računalnih alata za prevođenje i baza terminologije. S druge strane, usmeni prevoditelji moraju imati dobro kratkoročno pamćenje i vještine vođenja bilješki, kao i sposobnost brzog prisjećanja specijalizirane terminologije.
6. Prevoditelji rade s više od dva jezika. Jedno od najčešćih pitanja za prevoditelje jest „Koliko jezika govoriš?“ U stvarnosti, mnogi prevoditelji rade samo u jednom smjeru – prevode samo iz jednog jezika u drugi, ali ne i obratno. Bolje je imati bogato znanje samo dva jezika nego površno znanje nekoliko jezika. Zašto? Od otprilike milijun riječi u engleskom jeziku, prosječna osoba redovito koristi samo 4000 do 5000 riječi. Obrazovane osobe znaju između 8000 i 10000 riječi. Zanimanja s najširim rječnikom, kao što su liječnici i odvjetnici, barataju s oko 23000 riječi. Prevoditelji koji rade za ta visoko specijalizirana zanimanja često koriste tu vrstu naprednog tehničkog rječnika na dva jezika. Neki prevoditelji rade više od jedne jezične kombinacije – npr. konferencijski prevoditelji često posjeduju „pasivno“ znanje nekoliko jezika koje razumiju. Međutim, prevoditelji obično nisu hiperpoligloti.
7. Prevođenje je važno samo “jezičnim stručnjacima.” Potreba za prevođenjem obuhvaća i javni i privatni sektor. U poslovnom svijetu, direktori tvrtki svih veličina počinju shvaćati da je prevođenje način za povećanje prihoda i ulazak na nova tržišta. Povećanje proračuna za prevođenje često rezultira i povećanjem prihoda tvrtke. I vladina tijela sve više pokazuju zanimanje za prevođenje, kao i neprofitne organizacije.
8. Strojno prevođenje uništava potražnju za prevoditeljima. Točno je upravo suprotno. Strojno prevođenje zapravo povećava potražnju za prevoditeljima i potiče rast cijelog tržišta. Na koji način? Strojno prevođenje – naročito prevoditeljski alati koji su dostupni besplatno na internetu – služi kao kampanja za podizanje svijesti i približava prevođenje prosječnoj osobi. Prevođenje velike količine informacije nikad nije besplatno – ima svoju cijenu, čak i kad je riječ o strojnom prevođenju. Strojno prevođenje i popratne usluge čine sitan postotak ukupnog tržišta prevođenja. Naravno, strojno prevođenje može postići neke rezultate koje ljudi ne mogu, npr. brzo skenirati veliku količinu teksta i sažeti informacije sadržane u njemu. Međutim, kao i s većinom tehnologija, potrebni su ljudi kako bi se strojno prevođenje koristilo na inteligentan način. Tehnologije obično ne zamjenjuju cijela područja znanja, nego češće pomažu tim područjima da se dodatno razviju.
9. Prevođenje će jednog dana biti besplatno. Industrija pismenog i usmenog prevođenja donosi globalnom gospodarstvu na desetke tisuća novih poslova svake godine i ne očekuje se nikakvo usporavanje u bliskoj budućnosti. Prevoditelji su izuzetno važni sudionici u tim djelatnostima – oni su zapravo u samom središtu tih djelatnosti. Međutim, kao i druge uslužne djelatnosti, industrija prevođenja također se oslanja na brojne druge profesionalce: voditelje projekata, voditelje prodaje, instruktore, timove za osiguranje kvalitete, lektore, inženjere, prodajno osoblje, marketinške stručnjake i zaposlenike u nabavi, ljudskim potencijalima, naplati i IT-u. Prevoditelji su dio mnogo većeg ekosustava, koji potiče globalno poslovanje i međunarodni protok informacija.
