Zašto je uskrsnuo USKRŠNJI umjesto (ili uz) USKRSNI?
Poznata je hrvatska ideja vodilja: zašto bi bilo jednostavno kad može komplicirano? zbog koje sam i sama, katkad, p r a a a v a Hrvatica.
Otkad znam za sebe, godinama sam (kao i većina ljudi koje sam imala prilike čuti) govorila uskrsni, a ne uskršnji, no od/jednom sam, davno je to bilo, primijetila da se počelo govoriti uskršnji i da to postaje opća moda.
Kako je ta riječ (neću je ponoviti, iz principa jer nitko ne kaže iz načela) duža, teže izgovoriva, nikako nisam razumjela zašto ljudi radije lome jezik ili duže pišu, svejedno.
Ovih sam dana pak ugodno iznenađena što vidim da su je ipak mnogi počeli napuštati, jupi!!! – hrvatski mozak za ponovno pojednostavljivanje (resimplificiranje?) ipak možda radi!? Ili možda opet samo kopira? Možda su i mnogi ljudi u strahu znaju li sad uopće hrvatski, po pravopisu, bar sricati, potražili te riječi u njemu i tako si možda neki riješili nedoumicu.
U Hrvatskom pravopisu (www.pravopis.hr ili Jozić, Željko i dr. 2013. Hrvatski pravopis. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb) nalazimo uskrsni te uskršnji > uskrsni.
Tu se, dakle nalazi znak > koji nam se (u Rječniku, na str. 149) objašnjava ovako:
…znak > upućuje na normativno preporučljivu ili preporučljiviju inačicu koju je bolje upotrijebiti u neutralnom stilu standardnoga jezika… Znak > (bolje) ne znači da se riječ iza koje se taj znak nalazi nužno isključuje iz hrvatskoga jezika…
Stoga vjerujem da i oni daju prednost riječi uskrsni, no (na str. 150) pišu i neke, bar meni, zbunjujuće upute:
Normativna se uputnica nalazi i uz riječi koje su se navodile u pravopisima kao jedna od ravnopravnih inačica, a kojima u ovome pravopisu ne dajemo prednost ili ih ne smatramo istvrijednima s drugom inačicom (koščica > košćica).
Naime, bojim se da ni profesori hrvatskoga jezika ne znaju katkad kad se daje, a kad ne daje prednost (bar oni koji priznaju), a što je tek s manje-više zainteresiranim govornicima hrvatskog jezika. Oni lupaju pa što bude; po zakonu vjerojatnosti, možda i manje pogriješe ili jednako kao tzv. mislioci (Ups! Zašto nije mislitelj kad sad opet prednost imaju -telji!?).
Da je ovo tekst u Sportskim novostima, sigurno bi pisalo nešto poput HOĆE LI USKRSNI PORAZITI/POBIJEDITI USKRŠNJI? ili obratno (da ne pišem sve kombinacije) ili USKRSNI U SRAZU S USKRŠNJIM, no ja ću samo, jednostavno iako sve to nije nimalo jednostavno, napisati:
USKRSNI/USKRŠNJI?
Da počnem s pregledom situacije od jeftinijih dućana, pa makar ne bili hrvatski, za koje mnogi ni ne znaju što se krije u nazivu njihovih imena. Npr. Offertissima – najbolja ponuda. Neki offertu možda i brkaju (nema veze s brkovima, već s miješanjem) s omertom (offerta – ponuda; omertà – zavjera šutnje). Nije bitno, glavno je da je prava prilika! (zamislite tek kad Bugari taj dućan – bug. stoka), … napišu nehrvatskom ćirilicom jer postoji i pojam hrvatska ćirilica: Oффертиссима, što si tek tad naš čovjek može misliti)
Offertissima je, dakle, ove godine, tiskala letak s uskrsnim proizvodima, no začudo, nema nijednom ni pridjeva uskrsni ni uskršnji pa kao da su tako, dosjetljivo, riješili moguće nedoumice, problem koji je pravilniji.
Čarobni okusi uskršnjih blagdanaskače mi prekjučer u oči s izloga dragog mi Lidla. Razlog tzv. dragosti imate pravo samo jednom pogađati (Hmm, moje unutranje ja muči zašto se to kaže nesvršenim glagolom pogađati, a ne svršenim pogoditi kad se nešto radi samo jednom i svršeno).
Da ne govorim samo o jeftinijim dućanima, kao da bih iz nekog razloga trebala samo njih posjećivati, kad prosječni hrvatski čovjek (PHČ, danas su pokrate u modi) pogleda Avenue fashion&style (br. 11, travanj 2014.), odmah zapleše Gangnam Style (dok dragi Hercegovci pritom gangaju – samo im n nedostaje, a Stileta iz style fino mogu gangati Stileee e e e).
Znači, taj PHČ iz letka razumije bar TRAVANJ, istina mnogi ne znaju, nabrzinu, koji je to točno po redu mjesec, no razumiju uskrsni iz člančića Uskrsni doručak. I onda počnu zamišljati kako bi i oni lakše oživjeli uz taj doručak pa makar poslije umrli od gladi (možete zamisliti zašto jedino, narkići misle da p r e p o z n a j u taj, njima najdraži, mjesec).
Večernji list na TV-u… 14. 4. 2014. reklamira tiskanje Uskrsnog kalendara. To je dobro jer onda čovjek može lakše pobrojiti dane možda do neke sljedeće crkavice (diiivne li riječi!) ili, sigurno, do pristizanja nekog računa.
(Veliko slovo U, na koje treba više pripaziti od ostalih velikih slova jest, u oba primjera, zbog naslova).
Voditelj Robert Ferlin u Dobro jutro, Hrvatska, HRT1, 15. 4. 2014., spontano ili instruirano, svejedno, više puta kaže uskrsni, npr. uskrsno stabalce (o koje se PHČ može bar objesiti ako nema šunke, a ima bar jaja).
Davora Dretara, voditelja kviza Pet na pet (Famili feud), ma što to značilo, na RTL-u, 16. 4. 2014. (repriza) čujem kako čita i čita pitanje koje nam se i prikazuje: Što se može naći na stolu za uskršnji doručak? spretno naglašavajući pridjev koji opet preskačem spomenuti.
Müllerov letak, 10. 4. – 16. 4. 2014. nudi: modlice s uskršnjim motivima, uskršnje gnijezdo.
City, 10. travnja 2014. reklamira: Uskrsni zeko doskakutao je … potražite na www.vecernji.net i www.citycenterone.com (linkove ne navodim zbog reklame, već da znamo tko je sve, u ovom slučaju, zaslužan za oblik pridjeva uskrsni).
Nadalje, Interspar u Cityju, 10. travnja 2014. navodi: Sve za Vaš uskršnji stol! (usput rečeno, trebalo bi malim slovom vaš, no o tome neki drugi put). Zatim, Sve što vam je potrebno za izradu najboljih uskršnjih slastica (Ovaj put je točno napisano vam.) Najveći izbor uskršnjih šunki… Svi proizvodi uskršnjeg asortimana…, ali dakako, mirisni Uskrs (nije ipak mirišnji).
U D&D (Dom i dizajn… br. 32, svibanj 2014., godina IV. – neću sad početi i o SVIBNJU – ) u tekstu Uskrsna idila… autorica spominje (uz subotnji prilog, ljetni štand): uskrsna dekoracija, ali i uskršnji kutak, dok intervjuirana gospođa osmišljava uskrsne kutke… s uskršnjom dekoracijom.
Marsić, Agaton, 1937. Srednjoškolski repetitorij i kalendar (Đačka enciklopedija). St. Kugli. Zagreb. za 18. 4. 1937. kaže Uskrsni pon. (s velikim U zbog imena blagdana).
Milanović, Božo, 1974. Oče naš. Molitvenik za mladež. Istarsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda. Pazin. u Kazalu navodi Uskrsne pjesme.
Prema Anić, Vladimir, 1998. Rječnik hrvatskoga jezika. Novi liber. Zagreb.
– ùskrsnī prid.– koji se odnosi na Uskrs; uskršnji
– ùskršnjī prid. = uskrsni
Hrvatski jezični portal (http://hjp.znanje.hr/) navodi kao i Anić:
– ùskrsnī prid.– …; uskršnji, notu se spominju još i pojmovi te objašnjenja: uskrsna svijeća, crkv. …, uskrsno trodnevlje, kršć. …, uskrsno vrijeme, kršć.… te napomena vidi ùskrsnuti (nije uskršnjuti ;), dodajem).
– ùskršnjīprid. – v. uskrsni.
Hrvatski pravopis navodi i sintagmu uskrsno vrijeme, ali nalazim i Uskršnji otok.
Savjetujem putniku dobronamjerniku koji se uputi u proučavanje Hrvatskoga pravopisa, neka se oboruža bar strpljenjem i neka se ne pravi prepametan pa kao s l u č a j n o, preskoči Napomene (str. 121), Objašnjenja (str. 122) i Savjete (str. 138). To su, zaista, prijeko potrebni dijelovi jer mislim da i uz, svu preglednost, nećete lako naći objašnjenje zašto Uskršnji otok nije Uskrsni… Meni se čini da je riječ o tzv. načelu ovjerenosti i potvrđenosti u uporabi ako nije riječ i o načelu otvorenosti prema korisnicima ili samo o ovom drugom (usput, ako ste, kao ja pomislili treba li se načelo pisati velikim slovom jer je riječ o imenu, mogu vam, nakon nešto proučavanja, da ne kažem izgubljena vremena, reći da ne treba).
I PRIJE KRAJA
Dakle, glasujem – ili netko (se) glasa – za uskrsni jer lakše se diše, da ne kažem uskrsne1 pa stoga su tu, prije kraja i dva moja tekstića (tzv. pjesme) s tim riječima.
Iako nisam za uskršnji, idem sad ipak, u skladu s dosljednošću mog milog naroda, na Uskršnji otok. Tamo prerađena pjesma Novih fosila sigurno glasi: Šu, šu, svi već šuškaju o šunki uskrsnoj! Ili bar o j a j i m a a a (šuškaju naše i manje naše TV. Možete opet i malo, ili i više, zagangati).
(Dakako, kao i mnogi nezaposleni, na taj otok putujem samo u mašti jer uskrsnicu nikad nisam dobila – nisam još čula uskršnjicu!? – a, pitam ja vas i sebe, kako bih je odbila da se tako i zvala ili kako bih odbila besplatan put na o n a j otok!?)
I prije odlaska na zamišljen put, dobivam sms: „Premium Club: USKRŠNJI POPUSTI od 10% do čak 40%… Navigare…“
Hm, navigare, sjetih se odmah Ninine zaljubljenosti u more i devize (njih ljudi u recesiji baš više i nemaju) s kojom završava svako e-pismo (kako to gordo zvuči!, da ne kažem eng. mail ili hrvatskoengleski m e j l): Navigare necesse est… (kod Nine nema trotočke i točka).
Dakako, sjetih se i s/Starih dobrih Latina i cjelokupne sentence:
http://www.global-link.hr/wp-admin/edit.php?post_type=slide
Navigare necesse est, vivere non est necesse – ploviti je potrebno, živjeti nije potrebno.
Ipak, kako bi se reklo narodski, živjeli i plovili vi meni, a svima koji slave, sretan Uskrs i Uskrsni ponedjeljak!
DVOBOJ JEDNE ŽENE S DVA JAJA
Na Uskrsni ponedjeljak
gledam u jaja koja sam obojala
i koje nisam s tobom,
(a ni i s nekim drugim)
na Uskrs mogla razcopati,
okušati se u dvoboju
i odaberem jedno pa probam malo
o glavu tucnuti.
Jaje nije ni kvrcnulo,
a glava boli.
Tvrda glava ili jaje!?
I onda ipak odaberem i drugo
stavim ga u lijevu ruku, koja glumi tvoju.
I pobijedih te.
Ili sebe?
TRAVKA
Jesu li travke najbrojnije od sveg bilja
jer su se brojni pokojni u travu pretvorili?
Gazimo li mi to danas po pokojnicima?
Gledam moj omiljen ukras na pisanici
– stolisnik, travku nježnu kao rosa na njoj,
mrežu sitnih iglastih listića i vode,
kao raster mrazni
i pitam se sa strahopoštovanjem
hoću li poslije smrti biti kao ona (opet?) lijepa,
a toga u mladosti (opet!) neću biti svjesna
kao što ni ona sada ne zna ništa o svojoj ljepoti.
I poželim biti ta smirena, divna travka
pa makar me i gazili (opet? opet!).
Ili će me možda netko staviti na uskrsno jaje,
pričepiti me i milosrdno gušiti najlon čarapom,
prije umakanja u obojenu kipuću vodu,
da bi ga mojim otiskom ukrasio;
i tako ću slavu gizdave ljepote platiti skuhanom glavom.
Možda je zato bolje da budem kadifna mahovina
na kojoj će se neki par voljeti
pa ću bar dio te ljubavi upiti
i lakše preživjeti zavaljenost, ugaženost
– pokušaj da me poravnaju sa zemljom.
Samo da ne budem šparoga,
tada bih Uskrs mogla doživjeti,
no poslije Uskrsa završit ću u fritaji.
E, onda sam zbilja frigana!
– raster – (lat. rastrum – grablje)
3. tlocrt gradskog naselja u kojem se ulice sijeku u obliku šahovske ploče
– kadifa – orijent. baršun (samt)
– fritaja – čakavski, kajgana
ZA KRAJ ILI NAJVAŽNIJE
Evo me sad ipak kako bih vam ponudila pogled na povijest, uz korisna objašnjenja i zaključak uvaženog, mog dragog bivšeg, prof. Stjepka Težaka (1926. – 2006.) koji već 1990. piše da se pridjevu uskrsni sve više suprotstavlja manje uobičajeni uskršnji:
„…U Katoličkom kalendaru 1990. čitamo: Uskrsni ponedjeljak i nedjelje: 3. uskrsna… Robni magazin na svojim plakatima po Zagrebu nudi veliki USKRŠNJI POPUST. I na televiziji se govori o uskršnjim blagdanima.
Naši leksikografi su podijeljeni. Jedni forsiraju samo uskršnji… Drugi donose oba lika dajući prednost prvom: uskrsni…“Treći daju prednost drugome: uskršnji… (S. Težak, dakako, navodi i leksikografe, moja napom.)
„…Što se pravilnosti tiče, oba su lika u skladu sa suvremenom jezičnom normom. Prvi pripada znatno bogatijem tvorbenom području pridjevskoga sufiksa –ni (kao i božićni, nedjeljni, subotni, ljetni, proljetni itd.), drugi je iz prilično siromašnoga kruga pridjeva na
–nji, pri čem taj sufiks utječe i na prethodni suglasnik (-snji=-šnji: kao današnji, ljetošnji). Ali ne treba mimoići ni primjedbu S. Babića koji sa stajališta hrvatske rječotvorbe tvrdi: ‘…da se pridjevi sufiksom -nji od imenica tvore samo iznimno…’ A među navedenim primjerima je i uskršnji, uz koji u zagradi stoji da je običnije: uskrsni…
…Pridjev uskrsni upotrebljavao se već u 14. stoljeću. Evo nekoliko potvrda od pisca prve hrvatske gramatike do naših dana: Bartol Kašić… Janko Leskovar…
…Za lik uskršnji u (Akademijinom Rječniku, moja napom.) Arj se kaže: ‘isto što i uskrsni‘ i dalje: ‘Samo nekoliko naših zapadnih pisaca XVII. i XVIII. vijeka.’ Od tih nekoliko… Bandulavićev primjer: ‘Dopustivši u ova uskršnja veselja.’…
…I što reći nakon svega?
Prvo, kad je već riječ o riječi pretežno crkvenoj, poštujmo jezičnu praksu Crkve u Hvatskoj.
Drugo, uzmimo u obzir i riječ stručnjaka, proučavatelja našega rječotvorja, koji kaže da je pridjev uskrsni običniji od uskršnji.
Treće, prihvatimo uskršnji kao manje običnu riječ, a to znači u određenoj mjeri stilski obilježenu pa onda iz stilskih razloga iskoristivu, osobito u subjektivno obojenim tekstovima.
Četvrto, slično vrijedi i za pridjev subotni, koji je u prednosti pred subotnjim, baš kao i ljetni pred ljetnjim, proljetni pred proljetnjim i božićni pred božićnjim, naravno kad je riječ o neutralnom, stilski neobilježenom tekstu.“
(Težak, Stjepko, 1991. Hrvatski NAŠ svagda(š)nji. Školske novine. Zagreb.)
Kako to zahtijevaju stara i nova metodika, didaktika, pedagogija… da se ne bi netko možda žalio, moram vam zadati i neku domaću zadaću, no neka bude fakultativno, tj. izborno jer danas učenik mora imati veća prava, mora mu se pristupiti individualno.
Koga zanima, neka potraži što današnji Katolički kalendar navodi: uskrsni ili uskršnji?
I još fakultativnije u fakultativnom:
Ako netko nema pametnija posla ili želi još domaće zadaće, neka izučava zašto se otok u sintagmi Uskršnji otok piše malim slovom, a otoci se pišu velikim slovom u Britanski Djevičanski Otoci i Američki Djevičanski Otoci.
Rekla bih, tj. reći ću, da odgovor ne leži u većem poštivanju djevica, Britanaca i Amerikanaca, a ni britanskih i američkih djevica… hi-hi!
Napomena: za igranje podebljavanjem slova, bojom ili podcrtavanjem (ranije bilo potcrtati) kako bi, nadam se, bilo uočljivije, u cijelom tekstu sam zaslužna/kriva jedino ja, a ne autori pojedinih izvora koje spominjem.
Dobrila Arambašić-Kopal, prof. hrvatskog jezika i književnosti
1) ùskrsnuti svrš. 〈prez. ùskrsnēm, pril. pr. -ūvši, prid. trp. ùskrsnūt, gl. im. uskrsnúće〉
- ustati iz mrtvih, povratiti se u život; oživjeti
- (koga, što) podići iz mrtvih, oživiti koga
– uskrsnuti od mrtvih 1. v. uskrsnuti
2. pren. ekspr. (preneseno, ekspresivno; moja napomena) ponovno se pojaviti nakon nestanka iz društva, javnosti, vratiti se iz zaborava [nije ga bilo dugo na programima TV, a sad je uskrsnuo od mrtvih (ob. kad je odsutnost bila uočljiva)]
