Hrvatski stručnjak za računalno nazivlje Antun Halonja za časopis Hrvatski jezik definirao je kiber- na isti način kako je definirano u Rječniku stranih riječi (Anić, Goldstein), točnije: „prefiksalni  morfem koji označuje sve povezano s prividnom stvarnosti nastalom s pomoću računala“. Ovaj prefiks etimologiju vuče iz grčkog jezika (иυβερνάω = ‘upravljam, kormilarim’) i nalazi se u riječi kibernetika. Halonja za riječ kibernetika pak piše „Danas se kibernetika upotrebljava u značenju znanosti o općim zakonitostima procesa upravljanja, reguliranja, dobivanja, pohranjivanja, pretvorbe i prijenosa informacija u sustavima neovisno o njihovoj prirodi ili pak znanosti o vođenju postupaka prema određenomu cilju“. Sam prefiks cyber-, točnije prijevod istog, postao je problematičan i u javnosti nakon objavljivanja izjave Republike Hrvatske o ENISA-i upućene Odboru stalnih predstavnika:

„Republika Hrvatska želi izraziti potporu Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća o ENISA-i (Agenciji Europske unije za kibersigurnost) te o kibersigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) 526/2013 (Akt o kibersigurnosti).
Međutim, Republika Hrvatska želi istaknuti svoje nezadovoljstvo trenutačnom hrvatskom verzijom Uredbe, odnosno hrvatskim ekvivalentom engleskog pojma „cyber” i njegovim izvedenicama na hrvatskom jeziku, što je pitanje koje smo iznijeli na nekoliko razina unutar Vijeća. Republika Hrvatska ozbiljno je zabrinuta da bi trenutačna hrvatska verzija Uredbe mogla dovesti do pravne nesigurnosti.
Republika Hrvatska smatra da bi terminologija koju upotrebljavaju institucije EU-a trebala biti usklađena s postojećom nacionalnom pravnom terminologijom kako bi se osigurala pravna sigurnost.
…..
Stoga će se Republika Hrvatska suzdržati u pogledu glasovanja o Aktu o kibersigurnosti i njegova donošenja.“

Jezične rasprave na institucionalnoj razini oko ovog termina vodila se u slučaju prijevoda engleskog pojma cyber-crime, koji je prema zaključcima jezikoslovaca netočno preveden kao “kibernetički kriminal” u okviru Convention on Cybercrime iz 2001. Pojam “kibernetika” ima drukčije značenje od prefiksa cyber. Pa se navodi argumentacija da se u engleskoj verziji ne govori o cybernetic(s) crime, nego cybercrime, točnije prefiks cyber nema isto značenje kao cybernetics te ih se zbog toga ne bi trebalo ni prevoditi na isti način. U znanstvenim se radovima pojavljuju nazivi kiberprostor i kibertijelo, a u Hrvatskome pravopisu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje potvrđene su riječi kiberdjevojka, kibermomak, kiberpanker, kiberpankerica, kiberprostor. Analogijom prema navedenome, pravilno je pisati kiberkriminal. Prema mišljenju IHJJ-a hrvatski prefiksoid kiber- znači isto što i cyber-, ali se naglašava da prefiksoid može imati i drukčija značenja od “punih” riječi te da ih može imati više nego takve riječi.

CYBER PREVOĐENJE